Lavoslav Ružička

Lavoslav Stjepan Ružička

Rođenje 13. septembar 1887
Vukovar, Austro-Ugarska (danas Hrvatska)
Smrt 26. 9. 1976. (dob: 89)
Mammern, Švicarska
Državljanstvo Švicarska
Narodnost hrvatska
Polje Biokemija
Institucija ETH Zurich
Alma mater Technische Hochschule Karlsruhe
Akademski mentor Hermann Staudinger
Poznat po terpeni
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za kemiju (1939)

Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 13. rujna 1887. – Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi dobitnik te nagrade iz Hrvatske. Nositelj je osam počasnih doktorata (četiri za znanost, dva za medicinu, te po jednog za prirodoslovne znanosti i pravo).

Mladost i obrazovanje

Ružička je rođen u Vukovaru (u to vrijeme dio Austro-Ugarske). Potječe iz obitelji obrtnika i poljoprivrednika. Pohađao je klasičnu gimnaziju u Osijeku. Po završetku gimnazije opredijelio se za tehniku. Upisao je kemiju, vjerojatno zbog toga što se nadao poslu u novo otvorenoj rafineriji šećera u Osijeku.

Zbog teške svakodnevice i političke nestabilnosti, odlazi na Visoku tehničku školu u Karlsruheu u Njemačkoj. Bio je dobar student u područjima koje je volio i za koje je mislio da će mu biti potrebni u budućnosti, kao npr. organska kemija.

Ondje je Ružička uspostavio uspješnu suradnju s Hermannom Staudingerom. Radeći s njim, 1910. dobiva svoju diplomu, te s Staudingerom odlazi u Zurich i postaje njegov asistent.

Rad i istraživanje

Ružičkini prvi radovi bili su s područja prirodnih spojeva. Cijeli svoj život ostao je na tom području. Proučavao je strukture aktivnih komponenata biljke Pyrethrum cinerariifolium dalmatinskog buhača. Radeći, došao je u doticaj s kemijom tarpena - veoma interesantnog industriji parfema. Namjeravao je započeti samostalna istraživanja, te je uspostavio uspješnu i produktivnu suradnju s "Cie Company" (kasnije "Firmenich") u Ženevi.

1916. - 1917., dobiva podršku najvećeg svjetskog proizvođača parfema Haarman & Reimer iz Holzmindena u Njemačkoj. Zbog znanja iz područja tarpena, 1918. postaje izvanredni profesor, a 1923. i počasni profesor na ETH-u (Eidgenössische Technische Hochschule) i na Sveučilištu u Zurichu.

Godine 1921. Ružička se pridružuje ženevskim proizvođačima parfema Chuit, Naef & Firmenich. Radeći tamo stječe financijsku stabilnost, te iz Züricha odlazi u Basel. Godine 1927. postaje profesor organske kemije na Sveučilištu u Utrechtu u Nizozemskoj. Ondje ostaje tri godine, a kasnije se ponovno vraća u Švicarsku, gdje postaje vodeći stručnjak na području kemijske industrije.

Ponovno u Zürichu, na "ETH"-u postaje profesor organske kemije i započinje najplodnije razdoblje svoje karijere. Proširuje područja svojih istraživanja, dodajući kemiji tarpena i steroide. Nakon uspješne sinteze spolnih hormona (androsterona i testosterona), njegov laboratorij postaje vodeći na polju organske kemije.

Godine 1939. osvaja zajedno s Adolfom Butendandtom Nobelovu nagradu za kemiju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, neki od njegovih najboljih suradnika odlaze, no Ružička dovodi u svoj laboratorij nove, mlade i obećavajuće znanstvenike, među kojima je i Vladimir Prelog.

Okrenuo se proučavanju novih područja: biokemije; problemima evolucije i nastanka života, a posebice biogeneze tarpena. Godine 1957., Ružička odlazi u mirovinu, te svoj laboratorij ostavlja Vladimiru Prelogu.

Ružička se značajno posvetio problemima edukacije. Inzistirao je na boljoj organizaciji akademskog obrazovanja i znanstvenog rada u SFRJ, te je uspostavio Švicarsko-Jugoslavensko društvo. Također je postao i počasni član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U Švicarskoj je osnovana nagrada "Ružička" za mlade znanstvenike iz koji rade u Švicarskoj. U rodnom mu je Vukovaru u čast otvoren muzej (1977.), koji nažalost uništen 1991. za vrijeme Domovinskog rata.

Vanjske veze

Lavoslav Ružička na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
1901. – 1925.

1901. Jacobus Henricus van 't Hoff   1902. Hermann Emil Fischer   1903. Svante Arrhenius   1904. William Ramsay   1905. Adolf von Baeyer   1906. Henri Moissan   1907. Eduard Buchner   1908. Ernest Rutherford   1909. Wilhelm Ostwald   1910. Otto Wallach   1911. Marie Curie   1912. Victor Grignard / Paul Sabatier   1913. Alfred Werner   1914. Theodore William Richards   1915. Richard Willstätter   1916.  1917.  1918. Fritz Haber   1919.   1920. Walther Nernst   1921. Frederick Soddy   1922. Francis William Aston   1923. Fritz Pregl   1924.   1925. Richard Adolf Zsigmondy

1926. – 1950.

1926. Theodor Svedberg   1927. Heinrich Otto Wieland   1928. Adolf Windaus   1929. Arthur Harden / Hans von Euler-Chelpin   1930. Hans Fischer   1931. Carl Bosch / Friedrich Bergius   1932. Irving Langmuir   1933.   1934. Harold Urey   1935. Frédéric Joliot / Irène Joliot-Curie   1936. Peter Debye   1937. Norman Haworth / Paul Karrer   1938. Richard Kuhn   1939. Adolf Butenandt / Lavoslav Ružička   1940.   1941.   1942.   1943. George de Hevesy   1944. Otto Hahn   1945. Artturi Ilmari Virtanen   1946. James B. Sumner / John Howard Northrop / Wendell Meredith Stanley   1947. Robert Robinson   1948. Arne Tiselius   1949. William Giauque   1950. Otto Diels / Kurt Alder

1951. – 1975.

1951. Edwin McMillan / Glenn T. Seaborg   1952. Archer Martin / Richard Laurence Millington Synge   1953. Hermann Staudinger   1954. Linus Pauling   1955. Vincent du Vigneaud   1956. Cyril Norman Hinshelwood / Nikolaj Semjonov   1957. Lord Todd   1958. Frederick Sanger   1959. Jaroslav Heyrovský   1960. Willard Libby   1961. Melvin Calvin   1962. Max Perutz / John Kendrew   1963. Karl Ziegler / Giulio Natta   1964. Dorothy Hodgkin   1965. Robert Burns Woodward   1966. Robert S. Mulliken   1967. Manfred Eigen / Ronald George Wreyford Norrish / George Porter   1968. Lars Onsager   1969. Derek Barton / Odd Hassel   1970. Luis Federico Leloir   1971. Gerhard Herzberg   1972. Christian B. Anfinsen / Stanford Moore / William Howard Steinn   1973. Ernst Otto Fischer / Geoffrey Wilkinson   1974. Paul J. Flory   1975. John Warcup Cornforth / Vladimir Prelog

1976. – 2000.

1976. William Lipscomb   1977. Ilya Prigogine   1978. Peter D. Mitchell   1979. Herbert C. Brown / Georg Wittig   1980. Paul Berg / Walter Gilbert / Frederick Sanger   1981. Ken'ichi Fukui / Roald Hoffmann   1982. Aaron Klug   1983. Henry Taube   1984. Robert Bruce Merrifield   1985. Herbert A. Hauptman / Jerome Karle   1986. Dudley R. Herschbach / Yuan T. Lee / John C. Polanyi   1987. Donald J. Cram / Jean-Marie Lehn / Charles J. Pedersen   1988. Johann Deisenhofer / Robert Huber / Hartmut Michel   1989. Sidney Altman / Thomas Cech   1990. Elias James Corey   1991. Richard R. Ernst   1992. Rudolph A. Marcus   1993. Kary B. Mullis / Michael Smith   1994. George Andrew Olah   1995. Paul J. Crutzen / Mario J. Molina / F. Sherwood Rowland   1996. Robert Curl / Harold Kroto / Richard Smalley   1997. Paul D. Boyer / John E. Walker / Jens Christian Skou   1998. Walter Kohn / John A. Pople   1999. Ahmed Zevail   2000. Alan J. Heeger / Alan G. MacDiarmid / Hideki Shirakawa

2001. – 2024.

2001. William S. Knowles / Ryōji Noyori / K. Barry Sharpless   2002. Kurt Wüthrich / John B. Fenn / Kōichi Tanaka   2003. Peter Agre / Roderick MacKinnon   2004. Aaron Tzihanover / Avram Herško / Irwin Rose   2005. Yves Chauvin / Robert H. Grubbs / Richard R. Schrock   2006. Roger David Kornberg   2007. Gerhard Ertl   2008. Osamu Shimomura / Martin Chalfie / Roger Y. Tsien   2009. Venkatraman Ramakrišnan / Thomas A. Steitz / Ada Jonat   2010. Richard F. Heck / Akira Suzuki / Eiichi Negishi   2011. Dan Šehtman   2012. Robert Lefkowitz / Brian Kobilka   2013. Martin Karplus / Michael Levitt / Arieh Varšel   2014. Eric Betzig / Stefan Hell / William E. Moerner   2015. Tomas Lindahl / Paul Modrich / Aziz Sancar   2016. Jean-Pierre Sauvage / J. Fraser Stoddart / Ben Feringa   2017. Jacques Dubochet / Joachim Frank / Richard Henderson   2018. Frances Arnold / Greg Winter / George P. Smith   2019. John B. Goodenough / M. Stanley Whittingham / Akira Yoshino   2020. Emmanuelle Charpentier / Jennifer Doudna   2021. Benjamin List / David MacMillan   2022. Carolyn R. Bertozzi / Morten P. Meldal / Karl Barry Sharpless   2023. Moungi G. Bawendi / Louis E. Brus / Aleksej Jekimov

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 47021224
  • LCCN: n90727652
  • ISNI: 0000 0001 0896 5382
  • GND: 119080508
  • SUDOC: 085490679
  • BNF: cb14647632j (podaci)
  • HDS: 028926
  • NKC: nlk20000091816
  • CiNii: DA11044722
  • CONOR.SI: 43479139