Fudbalski savez Jugoslavije

Fudbalski savez Jugoslavije, odnosno Nogometni savez Jugoslavije (slovenski: Nogometna zveza Jugoslavije; makedonski: Фудбалски Сојуз на Југославија) bila je fudbalska federacija Jugoslavije koje je djelovalo od 1930. do 1991. (na području cijele bivše države), odnosno do 2003. na području SRJ (kada je preimenovano u Fudbalski savez Srbije i Crne Gore). Osnovano je

Osnivanje Saveza

Osnovan je u Zagrebu u kavani Medulić 15. travnja 1919.

Na osnivačkoj sjednici bila su zastupljena nogometna središta: Beograd, Karlovac, Niš, Novi Sad, Osijek, Požega, Sisak, Skoplje, Slavonski Brod, Split, Valjevo, Varaždin i Zagreb (7 zagrebačkih klubova). Osnivačku sjednicu vodio je Hinko Würth koji je izabran za prvog predsjednika JNS-a. Prvim tajnikom Saveza postao je dr. Fran Šuklje. Priznata su nogometna pravila koja je preveo dr. Milovan Zoričić. Prof. Franjo Bučar je predviđen za predstavnika u FIFA-i, a izbornikom reprezentacije je postao Veljko Ugrinić.

Nazivi kroz povijest

JNS je promijenio naziv 1930. godine u “Nogometni Savez Jugoslavije“. Od 1. listopada 1939. godine do 6. travnja 1941. Godine nosio je naziv „Vrhovni nogometni savez Jugoslavije“. 1945. godine osnovan je Odbor za nogomet pri “Fiskulturnom odboru Jugoslavije“, a potom “Fiskulturni savez Jugoslavije“ (FISAJ). Od 8. rujna 1948. godine do 1991. godine nosio je naziv „Nogometni savez Jugoslavije“.

Član međunarodnih nogometnih saveza

JNS je privremenim članom FIFA-e postao 4. svibnja 1921. godine, a stalnim članom 20. svibnja 1923. godine. 1927. godine je primljen u Srednjoeuropski kup. Član UEFA-e je od 1954. godine.

Podsavezi

1919. - 1939.

JNS je 1920. godine imao 130 nogometnih klubova (Bačka i Banat 5, Bosna i Hercegovina 14, Dalmacija 12, Hrvatska i Slavonija 82, Slovenija 9 i Srbija 8). Veliki broj klubova otežalo je rad Saveza pa su osnovani nogometni podsavezi:

• Zagrebački nogometni podsavez, ZNP (8. rujna 1919.)
• Splitski nogometni podsavez, SNP (7. ožujka 1920.)
• Beogradski loptački podsasvez, BLP (12. ožujka 1920.)
• Ljubljanski nogometni podsavez (slovenski: Ljubljanska nogometna podzveza) (23. travnja 1920.)
• Subotički loptački podsasvez, SLP (3. listopada 1920.)
• Sarajevski nogometni podsasvez (1920.)

Zbog stalnog povećanja broja novoosnovanih klubova JNS je donosio odluke o osnivanju novih podsaveza izdvajajući ih iz teritorija postojećih podsaveza:

• Osječki nogometni podsavez, ONP (16. ožujka 1924.)
• Skopski nogometni podsasvez (1927.)
• Novosadski loptački podsavez (1929.)
• Veliki Bečkerečki nogometni podsavez, VBNP (1929.), kasnije promijenio naziv u Petrovgradski nogometni podsavez (1935.)
• Cetinjski nogometni podsavez (8. ožujka 1931.)
• Niški loptački podsavez (8. ožujka 1931.)
• Banjalučki nogometni podsavez (13. ožujka 1933.)
• Kragujevački loptački podsavez

1939. - 1941.

Preseljenje Saveza iz Zagreba u Beograd 1930. godine dovelo je do rascjepa unutar Saveza, te je 1939. godine došlo do osnivanja triju nogometnih saveza unutar Vrhovnog nogometnog saveza Jugoslavije:

• Hrvatski nogometni savez
• Slovenski nogometni savez (slovenski: Slovenačka nogometna zveza)
• Srpski loptački savez

1945. - 1991.

1945. godine osnivaju se republički Fiskulturni odbori, a od 1948. godine nastaju republički i pokrajinski nogometni savezi koji su udruženi u Nogometni savez Jugoslavije

• Fudbalski savez Crne Gore
• Nogometni savez Bosne i Hercegovine (ili Fudbalski savez Bosne i Hercegovine)
• Nogometni savez Hrvatske
• Nogometni savez Kosova (albanski: Federata e Futbollit e Kosovës)
• Nogometni savez Makedonije (makedonski: Fudbalski Sojuz na Makedonija)
• Nogometni savez Slovenije (slovenski: Nogometna zveza Slovenije)
• Fudbalski savez Srbije
• Fudbalski savez Vojvodine , 9. siječnja 1949.^[1]

Natjecanja

1923. - 1941.

JNS svoje prvo prvenstveno natjecanje po kup sustavu organizira 1923. godine u kojem sudjeluju prvaci nogometnih podsaveza (Zagrebački, Splitski, Beogradski, Ljubljanski, Subotički i Sarajevski). Prvo natjecanje po liga sustavu organizirano je 1927. godine. 1939. godine organiziraju se zasebna prvenstva Hrvatskog, Slovenskog i Srpskog nogometnog saveza, a najbolje momčadi se u završnici bore za prvaka Jugoslavije. Najuspješnije momčadi u prvenstvima od 1923. do 1941. su beogradski BSK i zagrebački Građanski sa po pet naslova prvaka.

1946. - 1991.

Od sezone 1946./47. do 1990./91. igra se ligaški sustav natjecanja gdje najlošije momčadi prelaze u niži razred natjecanja, a najbolje momčadi nižeg razreda u viši razred. Najuspješnije momčadi u prvenstvima od 1946./47. do 1990./91. godine su beogradski klubovi Crvena zvezda (18 naslova prvaka), Partizan (11), te splitski Hajduk (7) i zagrebački Dinamo (4). Savez je u razdoblju od 1947. do 1991. godine organizirao i kup natjecanje pod imenom Kup maršala Tita.

Reprezentacija

Jugoslavenska nogometna reprezentacija je do sredine 1991. godine odigrala više od 500 utakmica. Najveći uspjeh na svjetskim prvenstvima bio je plasman u poluzavršnicu 1930. godine, te 4. mjesto 1962. godine. Europski doprvak bila je 1960. i 1968. godine. Osvojila je 5 olimpijskih medalja, 4 u nizu: srebro 1948., 1952., i 1956., zlato 1960. i broncu 1984. godine.

Izvori

• Zagrebački nogometni savez: Zlatni jubilej ZNS 1919-1969
• Nogometni savez Jugoslavije Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u
• Splitski nogometni podsavez Arhivirano 2011-09-07 na Wayback Machine-u
• Cetinjski nogometni podsavez Arhivirano 2011-08-17 na Wayback Machine-u
• Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije, 2009., Kruševac Arhivirano 2012-05-12 na Wayback Machine-u
• Yugoslavia National Team List of Results - Introduction Page