Benediktinci
| |||
| Kratica naziva: | OSB | ||
| Godina osnivanja: | 529 | ||
| Godina reorganiziranja: | 1734 | ||
| Reorganizator: | - | ||
| Mjesto osnivanja: | Montecasino | ||
| Sveti Benedikt | |||
| utemeljitelj: | Sveti Benedikt | ||
| krilatica: Ora et labora, Pax (Moli i radi, Mir) | |||
| Službeni jezik: | latinski | ||
| Sjedište: | Rim | ||
| benediktinski Opat primas: | Notker Wolf | ||
| benediktinski čelni čovjek: | Opat primas | ||
| Roditeljski red: | - | ||
| Redovi nastali iz ovog reda: | |||
| Podredovi: | |||
| Broj pripadnika: | 7926 (2003) | ||
| Poznati pripadnici: | ... | ||
| Odijelo: | crni habit | ||
| ... | |||
Benediktinci (Red Svetog Benedikta) su najstariji monaški red u katoličkoj crkvi. Red je osnovao Benedikt iz Nursije oko 530 [1]godine u Montecassinu. Geslo reda bilo je "Ora et labora" (Moli i radi). Sveti Benedikt je odredio pravila koja su određivala kako samostani trebaju biti vođeni, i na taj način bio 'otac zapadnog redovništva'.
Pravila su pored molitvi predviđala i fizički rad za monahe. Od redovnika se očekivala poniznost, molitva, rad, poslušnost, šutnja i spolna čistoća (celibat). Njegova sestra Skolastika, osnovačica je ženskog reda benediktinki. Benediktinci su bili pod direktnom upravom papa. Sveti Benedikt Anijanski (oko 750-821) napravio je nova pravila reda, koja su usvojena 817. Svoj vrhunac benediktinci su doživjeli u 10. i 11. st. Najznačajniji benediktanski samostan postao je Opatija Cluny u Burgundiji (Francuska). Pod uticajem monaha sa istoka i benediktinci su se počeli baviti prepisivanjem knjiga, otvaranjem škola i biblioteka. Iz njihovih redova iznjedrili su se prvi istaknuti naučnici i profesori ondašnje Evrope. Iz benediktinskih redova izašlo se oko 40 papa.
Od 12. st. slabi uticaj i moć benediktinaca, zbog konkurencije novih redova. Vremenom su prikupili ogromne posjede i pretvorili se u krupne feudalce. Od sredine 19. st. ponovo doživljavaju procvat u djelovanju.
Benediktnici nisu pridonijeli samo vjeri, nego i ekonomiji i obrazovanju. Otvorili su puno škola. Ponekad se razdoblje od 6.-16. stoljeća zove i "benediktinska era".
Povezano
- Sveti Benedikt
- Franjevci
- Dominikanci
Izvori
- ↑ Catholic Encyclopedia:Rule of St. Benedict
Vanjske veze
Benediktinci na Wikimedijinoj ostavi
- Službene stranice Benediktinskog reda
- La regola commentata
- Confoederatio Benedictina Ordinis Sancti Benedicti Arhivirano 2008-07-04 na Wayback Machine-u Kongregacija Benediktinskog reda
- Benediktinska zajednica na Ćokovcu
- p
- r
- u
Katolički crkveni redovi
Ančele • Augustinci • Barnabiti • Bazilijanke • Benediktinci • Bijeli Oci • Bosonoge karmelićanke • Bratstvo Jeruzalema • Cisterciti • Dehonijanci • Dominikanci • Družba misionara Krvi Kristove • Franjevci • Franjevci trećoredci glagoljaši • Ivanovci • Isusova mala braća • Malteški red • Kamaldolijanci • Kapucini • Karmelićani • Kartuzijanci • Kćeri Božje ljubavi • Kćeri Srca Isusova • Klanjateljice Krvi Kristove • Klarise • Konventualci • Lazaristi • Marijine sestre • Milosrdne sestre Sv. Križa • Misionari Presvetoga Srca Isusova • Misionarke ljubavi • Montfortanci • Oratorijanci • Oblati Bezgrješne • Palotinci • Pavlini • Pasionisti • Prebendari • Redemptoristi • Salezijanci • Sestre Kraljice svijeta • Sestre milosrdnice • Sestre Milosrdnog Isusa • Sestre Naše Gospe • Sestre pohoda Marijina • Sestre Presvetog Srca Isusova • Služavke Malog Isusa • Školske sestre franjevke Krista Kralja • Spiritanci • Teatinci • Templari • Teutonski viteški red • Trapisti • Uršulinke • Usmiljenke • Vasilijanke • Verbiti • Viteški Red Svetoga Groba u Jeruzalemu • Zajednica svetog Ivana
